U prethodnoj objavi o sunčanim elektranama i baterijskim sustavima pisali smo o tome kako pohrana viškova proizvedene električne energije omogućuje njezino korištenje u večernjim i noćnim satima, kada sunčana elektrana ne proizvodi energiju. Na taj se način može povećati vlastita potrošnja i smanjiti potreba za preuzimanjem električne energije iz mreže, iako ulaganje u bateriju nije uvijek financijski opravdano.
Međutim, postoji i druga mogućnost boljeg korištenja proizvedene energije – dijeljenje viškova s drugim korisnicima. Zamislite da imate sunčanu elektranu koja tijekom dana proizvodi više električne energije nego što vaše kućanstvo može potrošiti. Umjesto uobičajenog otkupa svih viškova, dio proizvedene energije mogli biste, uz odgovarajuće uvjete, podijeliti sa susjedom ili drugim korisnikom na drugom objektu. Takav model može povećati vrijednost proizvedene energije i smanjiti troškove uključenih kućanstava, a ta kućanstva čine energetsku zajednicu.
Dijeljenje energije već se primjenjuje u pojedinim državama Europske unije, a novi zakonodavni okvir otvara mogućnosti za njegov širi razvoj i u Hrvatskoj.
1. Energetske zajednice u Europskoj uniji
Europska unija već je Direktivom o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (EU 2018/2001) te Direktivom o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (EU 2019/944) uspostavila okvir za razvoj energetskih zajednica. Države članice obvezne su svojim zakonodavstvom omogućiti građanima zajedničko sudjelovanje u proizvodnji, potrošnji i drugim energetskim aktivnostima.
Dodatni iskorak donijela je Direktiva (EU) 2024/1711, kojom je pravo na dijeljenje energije dodatno uređeno. Time se otvaraju mogućnosti da građani zajednički koriste energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, uz odgovarajuće ugovorne, tehničke i obračunske uvjete.
Razvoj energetskih zajednica potiču brojne europske organizacije i inicijative. REScoop.eu okuplja građanske energetske zadruge i zajednice diljem Europe, dok Energy Cities povezuje gradove i lokalne vlasti koje razvijaju održive energetske sustave i potiču sudjelovanje građana. NetZeroCities u okviru EU Misije klimatski neutralnih i pametnih gradova pruža podršku gradovima u razvoju klimatskih i energetskih rješenja. Europska komisija uspostavila je i Citizen Energy Advisory Hub, inicijativu namijenjenu informiranju i pružanju stručne podrške građanskim energetskim projektima.
Kako dijeljenje energije funkcionira u drugim državama?
U Austriji građani od 2021. mogu dijeliti energiju putem lokalnih i regionalnih energetskih zajednica, dok je zajednička proizvodnja i korištenje energije unutar zgrada omogućena još 2017. godine. Španjolska je razvila model kolektivne samoopskrbe u kojem više korisnika može dijeliti proizvodnju zajedničke sunčane elektrane prema unaprijed dogovorenim pravilima.
U Belgiji također postoje različiti modeli dijeljenja energije među građanima i energetskim zajednicama, dok se u Francuskoj razvija kolektivna samoopskrba, uključujući projekte u kojima sudjeluju lokalne vlasti.
Posebno su zanimljiva tri konkretna europska primjera:
Energetska zajednica u mjestu Manzanares el Real, nedaleko od Madrida, dijeli energiju iz sunčane elektrane snage 100 kWp, postavljene na općinskoj sportskoj dvorani. Proizvedenu energiju zajednički koriste sportski centar, škola i lokalna kućanstva, uz posebnu pozornost prema energetski ugroženim građanima.
Austrijska energetska zajednica omogućuje građanima i poduzećima da viškove električne energije iz vlastitih sunčanih elektrana doniraju kućanstvima pogođenima energetskim siromaštvom. Projekt povezuje proizvođače energije sa socijalnim organizacijama i korisnicima kojima takva podrška može smanjiti troškove električne energije.
Građanska energetska zajednica koja djeluje na području Bruxellesa i okuplja više od 300 članova. Zajednica dijeli lokalno proizvedenu solarnu energiju te surađuje s lokalnim institucijama kako bi energiju učinila dostupnom kućanstvima, trgovinama i socijalnim ustanovama.
Sve tri inicijative dobile su priznanje Europske komisije u studenome 2026. u okviru prve europske nagrade za inovacije u upravljanju energetskim zajednicama.
Ovi primjeri pokazuju da energetske zajednice ne moraju imati samo ekonomsku funkciju. One mogu pridonijeti lokalnoj energetskoj sigurnosti, smanjenju troškova i uključivanju građana koji sami nemaju uvjete za ulaganje u obnovljive izvore energije.
2. Dijeljenje električne energije u Hrvatskoj – mogućnosti i izazovi
O mogućnostima razvoja energetskih zajednica u Hrvatskoj govorilo se i na webinaru „Kako dijeliti struju sa susjedima i smanjiti račun za električnu energiju?”, održanom 27. listopada 2026. u organizaciji Pokreta Otoka i Centra za kulturu življenja i razvoj – EPOKRET, uz medijsku podršku portala ZGRADOnačelnik.
Na webinaru su sudjelovali Snježana Blagajac, specijalistica za tarifne sustave i tržište električne energije iz Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA); Damir Juričić, predsjednik udruge Energetska zajednica Sjevernog Jadrana (EZSJ); Ivan Zoković Cola, predstavnik otočne energetske zadruge Apsyrtides i član Pokreta Otoka; te Danijela Žaja, direktorica Sektora za mjerenje i podršku tržištu HEP Operatora distribucijskog sustava (HEP ODS). Razgovor je moderirao Tin Bašić, savjetnik portala ZGRADOnačelnik.
Detaljniji prikaz rasprave dostupan je u članku „Imate solarnu elektranu, a susjed nema? Evo kako možete dijeliti struju i smanjiti račune”.
Jedna od najvažnijih poruka webinara bila je da dijeljenje električne energije ne podrazumijeva nužno osnivanje energetske zajednice kao zasebne pravne osobe.
U Hrvatskoj je potrebno razlikovati nekoliko modela:
- Energetska zajednica građana – zasebna pravna osoba kroz koju se građani, lokalne vlasti i drugi dopušteni sudionici mogu organizirati radi proizvodnje, korištenja i dijeljenja energije te drugih energetskih aktivnosti.
- Skupni aktivni kupac – model u kojem više korisnika zajednički koristi proizvedenu električnu energiju, primjerice iz sunčane elektrane na višestambenoj zgradi, bez obveze osnivanja zasebne energetske zajednice.
- Dijeljenje energije temeljem privatnog sporazuma – mogućnost koju dodatno uređuju izmjene Zakona o tržištu električne energije iz listopada 2026., prema kojima aktivni kupci mogu međusobno dijeliti energiju iz obnovljivih izvora na temelju sporazuma ili posredstvom pravnog subjekta.
Kako se električna energija zapravo dijeli?
Dijeljenje energije ne znači da električna energija fizički putuje izravno od jedne sunčane elektrane do točno određenog stana.
Riječ je o obračunskom postupku u kojem se proizvedena energija raspodjeljuje među sudionicima prema dogovorenom ključu dijeljenja. Operator distribucijskog sustava pritom koristi podatke o proizvodnji i potrošnji zabilježene na obračunskim mjernim mjestima.
Primjerice, suvlasnici višestambene zgrade mogu dogovoriti da četiri kućanstva imaju pravo na jednak udio proizvodnje zajedničke sunčane elektrane. Mogući su i složeniji modeli u kojima se raspodjela prilagođava stvarnoj potrošnji pojedinih sudionika, uz ispunjenje propisanih tehničkih i obračunskih uvjeta.
Važno je pritom znati da dijeljenje energije ne znači automatsko oslobođenje od plaćanja mrežarine i drugih propisanih naknada. Konačna ušteda ovisi o odabranom modelu, načinu obračuna, ugovorenoj vrijednosti dijeljene energije i uvjetima korištenja elektroenergetske mreže.
Što donose nova pravila?
Izmjenama Zakona o tržištu električne energije (NN 114/2026), koje su stupile na snagu 15. listopada 2026., dodatno je uređeno pravo aktivnih kupaca na međusobno dijeljenje energije.
Iako zakon sada izričito prepoznaje i dijeljenje energije putem privatnog sporazuma, potrebno je razlikovati zakonski omogućeno pravo od njegove potpune operativne provedbe.
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) treba donijeti dodatna provedbena pravila, dok operatori sustava moraju osigurati odgovarajuće tehničke i informacijske preduvjete za registraciju sudionika, razmjenu mjernih podataka i obračun dijeljene energije.
Razvoj energetskih zajednica u Hrvatskoj zato još uvijek prate administrativni, tehnički i organizacijski izazovi. Na njih upozorava i publikacija Instituta za političku ekologiju „Zajedno za puni pogon – prilozi analizi potencijala za razvoj energetskih zajednica u RH”.
Istraživanje provedeno u siječnju 2026. na reprezentativnom uzorku od 800 građana Hrvatske pokazalo je da bi 71,3 % ispitanika bilo zainteresirano za zajedničko korištenje solarne energije sa susjedima, kada bi se takav model mogao organizirati jednostavnim ugovorom, bez osnivanja zasebne pravne osobe.
Taj podatak pokazuje da interes postoji, ali da je za njegovu realizaciju potrebno građanima osigurati jasne informacije, razumljive procedure i odgovarajuća tehnička rješenja.
3. Zainteresirani ste za dijeljenje energije? Javite se ZEC-u!
Energetske zajednice i modeli dijeljenja energije otvaraju nove mogućnosti za uključivanje građana u energetsku tranziciju, osobito onih koji nemaju odgovarajući krov, financijske mogućnosti ili druge uvjete za postavljanje vlastite sunčane elektrane.
Zagrebački energetski centar želi potaknuti razmjenu informacija i povezivanje zainteresiranih građana te bolje razumjeti njihove potrebe i prepreke s kojima se susreću pri razmatranju zajedničkih energetskih projekata.
Pozivamo predstavnike suvlasnika višestambenih zgrada, suvlasnike, vlasnike postojećih sunčanih elektrana i sve građane zainteresirane za zajedničku proizvodnju i dijeljenje električne energije da nam se jave.
Putem obrasca možete nam opisati svoju ideju, postojeću situaciju ili interes za sudjelovanje u budućim inicijativama.
Iskažite interes za savjetovanje u Zagrebačkom energetskom centru
ZEC pruža besplatne informacije i početno savjetovanje o mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije, uključujući modele zajedničke proizvodnje i dijeljenja energije.
Energetska tranzicija ne mora biti samo individualno ulaganje – ona može postati i zajednički projekt susjeda, zgrada i lokalnih zajednica.
Izvori i dodatne informacije
Europski zakonodavni i institucionalni okvir
- Direktiva (EU) 2018/2001 – obnovljivi izvori energije
- Direktiva (EU) 2019/944 – tržište električne energije
- Direktiva (EU) 2024/1711 – reforma tržišta električne energije
- Europska komisija – energetske zajednice
- Europska komisija – nagrađene energetske zajednice 2026.
Hrvatski propisi i publikacije



