Hrvatska bilježi značajan rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, posebno solarne energije. Međutim, unatoč pozitivnim pomacima, najnovije istraživanje pokazuje da energetska tranzicija napreduje sporije od europskog prosjeka te da su potrebna dodatna ulaganja u energetsku učinkovitost i smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Prema drugom izdanju izvješća Green Transition Tracker, koje je objavio Allianz Research, proizvodnja električne energije iz solarnih izvora u Hrvatskoj tijekom 2025. godine porasla je za 60,2 posto, dok je proizvodnja iz energije vjetra povećana za 16,9 posto.
Istodobno je udio električne energije proizvedene iz niskougljičnih izvora porastao sa 73,4 na 76,3 posto. Ovi podaci potvrđuju sve važniju ulogu obnovljivih izvora energije u hrvatskom elektroenergetskom sustavu i pozitivan pomak prema čišćoj proizvodnji električne energije.
Hrvatska napreduje, ali sporije od europskog prosjeka
Unatoč rastu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, Hrvatska je na ljestvici klimatskog napretka zauzela 36. mjesto među 65 analiziranih zemalja, što predstavlja pad za četiri mjesta u odnosu na prethodno izdanje istraživanja.
Hrvatska je ostvarila napredak od 0,8 bodova, dok je prosječni napredak zemalja Europske unije iznosio 2,2 boda.
Najveći izazovi i dalje su energetska učinkovitost i promet. Prema izvješću, ukupne emisije stakleničkih plinova porasle su za 4,1 posto, dok je ocjena energetske učinkovitosti smanjena za 4,4 boda. Iako je proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora značajno porasla, emisije stakleničkih plinova nastaju i u drugim sektorima, poput prometa, industrije i grijanja zgrada.
Prema podacima iz Allianzova izvješća, promet čini 35 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj, čime predstavlja njihov najveći pojedinačni izvor. Istodobno, udio električnih automobila u prodaji novih vozila iznosi svega pet posto, jednako kao i prethodne godine.
Takvi rezultati pokazuju da povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, iako iznimno važno, samo po sebi nije dovoljno za ostvarivanje klimatskih ciljeva. Potrebno je istodobno poticati korištenje čišćih tehnologija u prometu, industriji i zgradarstvu te učinkovitije koristiti raspoloživu energiju.
Energetska učinkovitost jednako je važna kao i proizvodnja čiste energije
Energetska učinkovitost podrazumijeva korištenje manje količine energije za postizanje jednakog rezultata, primjerice za grijanje i hlađenje prostora ili rad kućanskih uređaja.
Prema Allianzovu izvješću, Hrvatska je u odnosu na 2015. godinu smanjila energetsku intenzivnost gospodarstva, odnosno količinu energije potrebnu za stvaranje određene gospodarske vrijednosti. Međutim, najnoviji pokazatelji upozoravaju na potrebu za daljnjim poboljšanjima.
U svakodnevnom životu građani mogu pridonijeti energetskoj učinkovitosti poboljšanjem toplinske izolacije, zamjenom dotrajale stolarije, korištenjem učinkovitijih sustava grijanja i hlađenja te odgovornim upravljanjem potrošnjom energije.
Solarna energija kao prilika za građane
Rast proizvodnje solarne energije otvara dodatne mogućnosti za kućanstva i druge korisnike koji žele proizvoditi električnu energiju za vlastite potrebe.
Ugradnjom solarnih elektrana na krovove prikladnih objekata moguće je smanjiti količinu električne energije koja se preuzima iz mreže i dugoročno utjecati na troškove potrošnje.
Pritom je važno naglasiti da proizvodnja vlastite električne energije i energetska učinkovitost imaju različite, ali međusobno povezane uloge. Dok solarna elektrana omogućuje proizvodnju električne energije iz obnovljivog izvora, mjere energetske učinkovitosti smanjuju ukupne energetske potrebe objekta.
Njihovom kombinacijom građani mogu ostvariti dugoročne koristi, smanjiti ovisnost o energiji iz vanjskih izvora i aktivno sudjelovati u energetskoj tranziciji.



