Nedavni ekstremni vremenski uvjeti koji su pogodili Zagreb, s udarima vjetra koji su dosezali i više od 120 kilometara na sat, ponovno su pokazali koliko su gradovi osjetljivi na posljedice klimatskih promjena. Srušena stabla, otežan promet, kašnjenja javnog prijevoza i poremećaji u svakodnevnom funkcioniranju grada samo su dio šire slike koja uključuje i znatne ekonomske gubitke. Upravo u takvom kontekstu danas je u Zagrebačkom energetskom centru održan početni sastanak pilot aktivnosti međunarodnog projekta Climate_CRICES, usmjerenog na jačanje otpornosti gradova na utjecaje klimatskih promjena.
Događaj je okupio predstavnike Grada Zagreba i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, kao i stručnjake iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), koja sudjeluje u provedbi projekta. Prezentaciju projekta i njegovih pilot aktivnosti održali su stručnjaci REGEA-e Juraj Tašler i Karlo Vinković.
Projekt Climate_CRICES, koji traje od lipnja 2024. do studenoga 2026. godine, okuplja devet partnera iz sedam europskih zemalja, a njegov je osnovni cilj jačanje sposobnosti javnih institucija za pravodobno reagiranje na klimatske promjene kroz korištenje velikih količina klimatskih i okolišnih podataka te razvoj suvremenih alata za planiranje mjera prilagodbe. U projektu je definirano osam pilot područja, među kojima je i Zagreb, gdje se testiraju inovativni pristupi upravljanju klimatskim rizicima.
Jedan od ključnih rezultata projekta je razvoj digitalne podatkovne platforme – Climate_CRICES dashboard-a. Riječ je o online alatu koji objedinjuje meteorološke podatke, klimatske indikatore, analize klimatskih hazarda te kataloge mjera prilagodbe. Platforma omogućuje identifikaciju klimatskih rizika i pomaže javnim institucijama u planiranju učinkovitih mjera prilagodbe, ali i u usklađivanju lokalnih politika s europskim metodologijama.
Zagreb je odabran kao jedno od pilot područja upravo zbog svoje složene urbane strukture i rastuće izloženosti ekstremnim vremenskim događajima. Nedavno olujno nevrijeme poslužilo je kao jasan primjer klimatske ranjivosti infrastrukture – srušena stabla i oštećenja prometne infrastrukture doveli su do zastoja u prometu, otežali dolazak zaposlenika na radna mjesta i povećali troškove intervencija komunalnih službi. Takvi događaji imaju višestruke posljedice: od izravnih materijalnih šteta do neizravnih ekonomskih gubitaka zbog kašnjenja, smanjene produktivnosti i prekida u pružanju usluga.
Upravo zato klimatski indikatori, poput brzine vjetra, intenziteta oborina, učestalosti toplinskih valova ili trajanja sušnih razdoblja, postaju temelj za procjenu klimatskih hazarda i planiranje odgovarajućih mjera. Korištenjem takvih podataka moguće je pravodobno prepoznati rizike i planirati mjere koje smanjuju štete i povećavaju otpornost sustava.
Tijekom današnjeg sastanka poseban naglasak stavljen je na praktičnu primjenu alata kroz interaktivnu radionicu analize izloženosti i ranjivosti. Sudionici su, koristeći razvojnu verziju Climate_CRICES dashboard-a, analizirali konkretan primjer lokalne infrastrukture te raspravljali o mogućim mjerama prilagodbe. Takav pristup omogućuje povezivanje teorijskih modela s realnim situacijama na terenu i pruža osnovu za donošenje informiranih odluka.
Važan dio rasprave odnosio se i na ulogu institucija u planiranju i provedbi mjera prilagodbe. U tom procesu ključnu ulogu imaju gradski uredi, komunalne službe, znanstvene institucije i stručne organizacije, koje zajednički oblikuju strateške dokumente i provode konkretne aktivnosti na terenu. Među mogućim mjerama istaknute su prilagodba urbane infrastrukture na jače udare vjetra, unapređenje sustava održavanja zelenila, razvoj sustava ranog upozoravanja te integracija klimatskih podataka u planiranje prometnih i energetskih sustava.
Među primjerima mjera prilagodbe klimatskim promjenama istaknuta su i rješenja temeljena na prirodi, poput ozelenjivanja urbanih površina i ugradnje zelenih krovova. Stručnjaci iz REGEA-e već su dali preporuke za izgradnju zelenog krova na Domu za starije osobe Dubrava, a slični koncepti razmatraju se i za druge javne objekte. Takva rješenja doprinose smanjenju urbanog toplinskog otoka, zadržavanju oborinskih voda i ublažavanju posljedica ekstremnih vremenskih događaja, čime postaju važan dio šire strategije prilagodbe klimatskim promjenama.
Završni dio događaja obilježila je stručna rasprava sudionika o izazovima koje donose sve češći ekstremni vremenski događaji. Razmijenjena su iskustva iz nedavnih situacija na terenu, a istaknuta je potreba za kontinuiranim unapređenjem sustava planiranja i upravljanja klimatskim rizicima.
Početak pilot aktivnosti projekta Climate_CRICES u Zagrebačkom energetskom centru predstavlja važan korak prema sustavnom upravljanju klimatskim izazovima. U vremenu kada ekstremni vremenski uvjeti sve češće utječu na funkcioniranje gradova, razvoj digitalnih alata i donošenje mjera utemeljenih na podacima postaju ključni preduvjet za stvaranje otpornijih urbanih sredina i sigurnijeg okruženja za građane, zaključili su na kraju rasprave.
Zagrebački energetski centar je mjesto informiranja, edukacije i povezivanja stručnjaka, institucija i građana, čime aktivno doprinosi podizanju svijesti o klimatskim promjenama i razvoju konkretnih rješenja za otporniji i održiviji Zagreb.
