Kako digitalne tehnologije mogu pomoći gradovima u prilagodbi klimatskim promjenama, učinkovitijem upravljanju javnim prostorom i aktivnijem uključivanju građana u donošenje odluka, bila je središnja tema 10. ZGBit-a, održanog 18. lipnja 2026. godine u Zagrebačkom energetskom centru.
Događanje je organizirao Gradski ured za digitalizaciju, nove tehnologije i tehničke poslove uz podršku Norveškog veleposlanstva u Zagrebu, a okupilo je predstavnike gradske uprave, javnih institucija, akademske zajednice, poduzetnike, stručnjake za digitalizaciju te sve zainteresirane za održivi razvoj grada.
Skup je otvorio zamjenik pročelnika Gradskog ureda za digitalizaciju, nove tehnologije i tehničke poslove Marin Lukas, predstavivši viziju Zagreba kao tehnološki naprednog grada koji digitalne alate koristi za učinkovitije upravljanje gradskim sustavima, donošenje odluka temeljenih na podacima te podizanje kvalitete života građana. Posebno je istaknuo razvoj otvorenih podataka, primjenu umjetne inteligencije, senzorskih mreža i digitalnih blizanaca kao ključnih alata za razvoj održivog i otpornog grada.
Međunarodnu perspektivu donio je Odd Vinje iz Norveške predstavivši primjere dobre prakse korištenja tehnologije „digitalnih gradova“ u upravljanju urbanim prostorom, praćenju klimatskih pokazatelja i planiranju zelenih površina. Odd Vinje ističe kako povezivanje digitalnog blizanca i Barcode modela omogućuje gradu praćenje promjena različitih kapaciteta nekog područja prije i nakon njegova razvoja. Vizualizacijom kategorija prostora, poput prirodnih područja, industrijskih zona i stambenih četvrti, zajedno sa sadržajima kao što su radna mjesta, društveni i kulturni objekti, dječja igrališta, trgovine i škole, znatno se lakše može utvrditi gdje je ravnoteža između različitih funkcija prostora postignuta, a gdje postoje nedostaci ili neravnoteže. Njegovo izlaganje pokazalo je kako digitalni modeli gradova mogu pomoći u ublažavanju učinaka urbanih toplinskih otoka, boljem planiranju ozelenjivanja te učinkovitijem odgovoru na izazove koje donose klimatske promjene.
O mogućnostima učinkovitog upravljanja zelenim površinama i klimatskim izazovima govorio je Vojkan Gavrilović, dok je projekt „Zeleni digitalni Zagreb“ predstavio Marin Lukas. Riječ je o projektu kojim Grad Zagreb razvija digitalna rješenja za kvalitetnije upravljanje prostorom, infrastrukturom i prirodnim resursima, uz korištenje podataka kao temelja za održivo planiranje razvoja grada.
Mogućnosti financiranja inovativnih projekata predstavio je Đeni Petrović iz HAMAG-BICRO-a, upoznavši sudionike s programima potpore istraživanju, razvoju, inovacijama i internacionalizaciji poslovanja. Naglašena je važnost suradnje javnog i privatnog sektora u razvoju novih rješenja koja mogu doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji.
U završnom dijelu programa Hrvoje Kadiček, pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za digitalizaciju, nove tehnologije i tehničke poslove, predstavio je aktivnosti Grada Zagreba u okviru Partnerstva za otvorenu vlast (OGP) te smjernice novog Akcijskog plana za razdoblje 2026. – 2029. Poseban naglasak stavljen je na transparentnost rada gradske uprave, razvoj digitalnih javnih usluga, otvorene podatke i uključivanje građana u procese donošenja odluka.
Deseto izdanje ZGBit-a još je jednom potvrdilo kako digitalna transformacija nije sama sebi svrha, već alat za stvaranje održivijeg i klimatski otpornijeg grada. U skladu s načelima održivosti, odgovornog upravljanja resursima i razvoja usmjerenog na potrebe građana, Grad Zagreb nastavlja razvijati digitalna rješenja koja tehnologiju stavljaju u službu javnog interesa, kvalitete života i dugoročne otpornosti urbanog prostora.
